Dinja je jednogodišnja biljka koja je porijeklom iz Azije, a pripada porodici Cucurbitaceae ili bundeve. Plod dinje je okruglog ili ovalno-izduženog oblika, mase od 1kg do 2 kg. Tvrda kora može biti glatka, naborana ili mrežasta s režnjevima. Unutrašnji, jestivi dio najčešće je narančasti ili zelenkastobijeli, a šupljina je ispunjena sjemenkama. U Kini je bila poznata već 1000 godina prije Krista. U Bibliji se spominje da su Izraelci, kada su napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom, žalili za svojom omiljenom hranom, a posebice dinjom. Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja (79. g.) upućuju na to da su i Rimljani poznavali osježavajuću dinju.
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, dinja je u skupini s ostalim vrstama voća. Za tu skupinu namirnica preporuka je od 2 do 4 serviranja u danu. Niska energetska vrijednost dinje i velik udio vode čine tu namirnicu vrlo popularnom u vrućim ljetnim mjesecima. Plod dinje za konzumaciju mora biti potpuno zreo; slatkog okusa, vrlo je sočan, svojstvene arome i djeluje osvježavajuće. Energetska vrijednost dinje iznosi samo 34 kcal na 100g svježe namirnice. U 100 grama svježe dinje u prosjeku ima 81 g vode, 0,1 g masti, 0,8 g bjelančevina, 7,9 g ugljikohidrata, 8 g šećera i 0,9 g vlakana.
Dinja je iznimno bogata vitaminom C (31% od RDA u 100g), a neke vrste (npr. cantaloupe) bogate su i vitaminom A koji je prisutan u obliku beta-karotena (10% od RDA u 100g). Sadrži i druge vitamine i minerale, iako u manjim količinama: tiamin, niacin, vitamin B6, folate, pantotensku kiselinu, željezo, magnezij, bakar, kalij, mangan, fosfor. Veoma su važni pozitivni učinci dinje na zdravlje organizma a to su sadržaj vitamina C i A koji ujedno djeluju kao antioksidansi štiteći organizam od kardiovaskularnih bolesti i starenja, voda i kalij potiču rad bubrega, pomažu u uklanjanju štetnih tvari iz organizma, a kalij ima blagotvoran učinak kod osoba s visokim krvnim tlakom jer ga smanjuje povoljnim djelovanjem biljnih vlakana olakšava probavu i pomaže u smanjenju tjelesne težine i nadimanja u trbuhu zbog visokog sadržaja beta-karotena dinja se ubraja među antikancerogenu hranu oblog od iscijeđenog soka dinje ili od naribane dinje služi za otklanjanje boli.
Dinja je danas dostupna cijele godine. Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama. Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje udubljenje dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir. Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.
Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je možete čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju čuvajte u hladnjaku do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku. Ako tražite zdravu i ukusnu hranu koja izaziva zadovoljstvo, nutricionisti velikodušno preporučuju dinje. Dinje su izrazito hranjive i niskokalorične pa ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija. Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas može i zaštititi od sunčevih opeklina. Sok od dinje će vam pomoći da se zaštitite od štetnog zračenja sunca. Dinje su bogate antioksidantima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože. Osim ploda, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se osobito preporučuju ljudima koji boluju ud bolesti bubrega.
Dinja je danas dostupna cijele godine. Najzastupljenije su podvrste cantalooupe, dinja zelenkaste kore s hrapavom površinom poput mreže, i charatais, dinja žute kore hrapave površine s okomitim prugama. Pri kupnji dinje pripazite na peteljku oko koje se mogu stvarati kapljice vlage, što je znak da je dinja ubrana prerano. Kod zrele dinje peteljka lako otpada, na čijem mjestu ostaje udubljenje dok druga strana dinje mora biti mirisna i gipka na dodir. Izbjegavajte dinje koje imaju mekane dijelove, tamna oštećenja ili napukline.
Dinju čuvajte 2-3 dana na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrela, a zatim je možete čuvati u hladnjaku još pet dana. Narezanu dinju čuvajte u hladnjaku do tri dana u zatvorenoj posudi jer njezin miris može prijeći na drugu hranu koju čuvate u hladnjaku. Ako tražite zdravu i ukusnu hranu koja izaziva zadovoljstvo, nutricionisti velikodušno preporučuju dinje. Dinje su izrazito hranjive i niskokalorične pa ako ste na dijeti, dinja je odlično rješenje. Možete je jesti koliko želite, bez razmišljanja o broju kalorija. Tajna dinje je u velikoj količini vode. Ona vam neće samo ugasiti žeđ, već vas može i zaštititi od sunčevih opeklina. Sok od dinje će vam pomoći da se zaštitite od štetnog zračenja sunca. Dinje su bogate antioksidantima koji organizmu pomažu u zaštiti od štetnih radikala koji oštećuju stanice kože. Osim ploda, koji je dobar i za uklanjanje viška vode iz organizma, mogu se jesti i suhe koštice dinje, koje se osobito preporučuju ljudima koji boluju ud bolesti bubrega.